Tinan foun sira mak liu ema hotu sempre iha esperanca foun atu hasoru tinan foun ho buat foun esperanca sira hotu nakonu ho dame no domin ba familia prepara sira nia an atu hasoru situasaun sira ne’e, iha Timor-Leste ema komunidade sira halo atividade barak hanesan, halibur malu, familia kolega, namorada, hodi festa hamutuk haksolok hamutuk ho hein moris foun ho tinan foun ne’ebé mak sei too dadaun.
![]() |
foto: Google |
Festa sira ne'ebé uluk liu hotu ne'ebé rejista ona hodi hahi'i tinan foun ne'ebé to'o mai, mai husi Babilonia antigu maizumenus tinan 4.000. Ba ema Babilonia, fulan-foun primeiru tuir ekinox vernal - loron iha fulan-Marsu nia rohan ho naroman loro-matan no nakukun ne'ebé hanesan - halo tinan foun hahú. Sira marka eventu ne'e ho festival relijiozu ida-ne'ebé boot hanaran Akitu (husi liafuan Sumerianu ba barley, ne'ebé tesi iha tempu-tomak) ne'ebé envolve rituál oioin iha loron 11 kada loron. Aleinde tinan foun nee, Atiku selebra mós maromak lalehan Babilonia nian Marduk nia vitória mitiku ba maromak tasi aat Tiamat no serbà iha objetivu polÃtiku importante ida: Iha tempu ne'ebá liurai foun ida hetan koroa ka iha tempu ne'ebá liurai ne'ebé ukun daudaun ne'e fó fali ninia mandatu ba Maromak.
Ita hatene ka lae? Atu halo kalendáriu Roma nian sai loos ho loro-matan, Julius Cesar tenke aumenta loron 90 tan ba tinan 46 molok Kristu bainhira nia introdús ninia kalendáriu foun Julian.
Iha tempu antigu, sidadania sira iha mundu tomak dezenvolve kalendáriu ne'ebé sofistikadu liu, baibain loron primeiru tinan nian hodi halo eventu agrikultura ka astronomia. Porezemplu, iha rai-Ejitu, tinan ne'e hahú ho inundasaun tinan-tinan iha Mota Nilo, ne'ebé akontese hamutuk ho fitun Sirius ne'ebé mosu. Loron dahuluk husi Tinan Foun Lunar, iha tempu hanesan, akontese ho fulan foun daruak hafoin solstisaun iha tempu malirin.
1 Janeiru sai Loron Tinan Foun nian
Kalendariu Roma nian kompostu husi fulan 10 no loron 304, no kada tinan foun hahú iha ekinox vernal; tuir tradisaun, kalendáriu ne'e kria husi Romulu, ne'ebé harii Roma, iha tinan 800 molok Kristu. Liutiha tempu balu liutiha Kristu, liurai Numa Pompiliu simu kréditu hodi aumenta fulan Janeiru no Fevereiru. Iha tinan atus ba atus nia laran, kalendáriu ne'e monu husi sinál ho loro-matan, no iha tinan 46 molok Kristu, liurai Julio Cesar deside atu rezolve problema ne'e liuhusi konsulta ho astronómiku no matenek-na'in sira ne'ebé iha naran-boot liu iha ninia tempu. Nia introdús kalendáriu Julian, ne'ebé besik liu hanesan kalendáriu Gregoriu ne'ebé modernu liu ne'ebé nasaun barak iha mundu tomak uza ohin loron.
Nuudar parte ida husi ninia reforma, Cesar hahú loron 1 fulan-janeiru nu'udar loron primeiru tinan nian, hodi hahi'i fulan ne'e nia naran: Janus, maromak Roma nian ne'ebé hahú husi tempu uluk, no ninia oin rua fó dalan ba nia atu hateke fali ba pasadu no ba futuru. Roma sira selebra hodi hasa'e sakrifÃsiu ba fulan-Janeiru, troka prezente ba malu, halo dekorasaun ba sira-nia uma ho rama-oan sira no tuir festa ai-horis nian. Iha Europa médiu-sedeiru, ulun-nain kristaun sira temporariamente troka loron 1 fulan-janeiru nu'udar tinan primeiru ho loron sira ne'ebé lori signifikasaun relijioza barak liu, hanesan loron 25 fulan-dezembru (tinan-tinan ba Jesus nia moris-hias) no loron 25 fulan-marsu (Tinan Anunsiu nian); no apóstolu Gregoriu XIII estabelese fali loron 1 fulan-janeiru nu'udar Loron Tinan Foun nian iha tinan 1582.
Tradisaun no Selebrasaun Tinan Foun iha mundu tomak
Iha nasaun barak, selebrasaun ba Tinan Foun hahú iha kalan 31 Dezembru - Tinan Foun nia Liafuan - no kontinua to'o oras primeiru loron 1 Janeiru. Dala barak ema ne'ebé halo despaxu gosta hahán no snacks ne'ebé sira hanoin atu fó sorte di'ak ba tinan oin mai. Iha Espana no nasaun barak seluk ne'ebé ko'alia lian Espana, ema tuda uvas-hun sanulu-resin-rua ne'ebé simboliza sira-nia esperansa ba fulan hirak tuir mai molok kalan klaran. Iha fatin barak iha mundu, hahán tradisionál ba Tinan Foun nian mak hanesan modo-tahan, ne'ebé hanoin hanesan osan-mutin no susesu finanseiru iha futuru; ezemplu sira inklui lente iha Italia no paun ho matan metan iha parte súl Estadus Unidus. Tanba fahi reprezenta progresu no prosperidade iha kultura balun, fahi sira mosu iha tabela Eva Tinan Foun iha Cuba, Austria, Hungaria, Portugal no nasaun sira seluk. Kake ho forma rings no pasta sira, sinál ida katak tinan ne'e sirkula ona, hale'u festa iha Olanda, Mexiku, Gregu no fatin seluk. Iha Suesia no Noruega, iha tempu hanesan, foos-pudding ho almond ne'ebé subar iha laran serve iha Festa Foun Tinan nian; ema ne'ebé hetan nutrisaun bele hein fulan 12 ho sorte diak.
kostume seluk ne'ebé komún iha mundu tomak inklui haree ahi-oan no kanta knananuk hodi simu tinan foun, inklui "Auld Lang Syne" ne'ebé popular iha nasaun barak ne'ebé ko'alia lian Ingles. Tuir loloos, halo desizaun ba tinan foun ne'e mak buat primeiru ne'ebé ema Babilonia antigu sira halo ona, no sira halo ona promesa atu hetan maromak sira-nia laran-di'ak no hahú tinan ne'e iha sira-nia ain loos. (Sira sei promete atu selu fali tusan no fó fila fali ekipamentu agrikultura ne'ebé sira debe ona.)
Iha Estadus Unidus, tradisaun tinan foun ne'ebé iha ilas liu mak halakon bola boot ida iha New York City Times Square iha kalan klaran. Eventu ne'e akontese kuaze tinan-tinan dezde 1907. Durante tempu naruk, bola ne'e rasik halai husi ai-riin-mutin no ai-huun kilograma 700 to'o iha fatin ne'ebé ho modelu nabilan, ho diameter metru 12 no ninia todan besik kilograma 12,000. Sidade no sidade oioin iha Amerika tomak dezenvolve ona sira-nia versaun rasik husi rituál Times Square, hodi organiza sasán sira ne'ebé uza husi pickles (Dillsburg, Pennsylvania) to'o possums (Tallapoosa, Georgia) iha kalan klaran iha Festa Foun Tinan nian.
Fonte: