![]() |
Foto: UNICEF |
1. Kria Oportunidade Empregu barak liu tan
Buka servisu la fasil, liuliu iha tempu susar ekonomia nian. Dala barak ita presiza kompete ho kandidatu atus ba atus seluk ba pozisaun vaga. Aleinde ne’e, nivel edukasaun ne'ebé ki'ik liu, númeru ema ne'ebé mak aplika ba postu nivel entrada ho pagamentu ki'ik ne'ebé hanesan. Maibe, ho kualifikasaun ne'ebé loos no background edukativu, ita sei hasa'e ita-boot sira-nia oportunidade atu tun ba servisu ne'ebé kumpre. Ita hakarak buka dalan ida atu hamriik husi aplikante sira-nia koluna ka? Aprende, eduka ita-nia an rasik, graduadu no hetan kualifikasaun, abilidade, koñesimentu no esperiénsia barak liu.
2. Garante rendimentu aas liu
Ema ho edukasaun superiór no esperiénsia oioin iha posibilidade boot liu atu hetan servisu ho pagamentu aas, espesialista. Estuda maka'as, dedika Ita-nia tempu no esforsu atu hetan koñesimentu no atinji nivel kompeténsia aas se Ita hakarak lidera moris ne'ebé kontente. Ita-boot sira-nia kredensial mak buat ne'ebé sei motiva empregadór potensiál ida atu hili Ita duke kandidatu seluk. Estuda maka'as durante eskola no estudu hatudu katak ita la ta'uk serbisu maka'as no bele kumpre ita-nia objetivu sira. Empregador sira haree ida-ne'e nu'udar vantajen boot tanba sira hotu prefere forsa servisu ne'ebé responsavel no koñesidu. Bainhira Ita-Boot remata tiha ona, Ita bele hahú buka servisu ne'ebé sei fó oportunidade ba Ita atu prátika buat ne'ebé Ita-Boot aprende ona no, iha tempu ne'ebá mós, asegura katak sei selu to'o ba Ita-Boot nia nesesidade.
3. Dezenvolve abilidade rezolve problema
Benefisiu ida husi edukasaun mak sistema edukasaun hanorin ita oinsá atu hetan no dezenvolve hanoin kritiku no lójiku no halo desizaun independente. Bainhira labarik sira sai boot, sira hasoru problema barak ne'ebé dezafiu tebes - selu tiha ita-nia empréstimu estudante, hetan servisu, sosa karreta no uma, fornese ba ita-nia família, no seluk tan. Maibe, se ema ida gasta ona tinan barak ona atu eduka sira-nia an, sira tenke bele halo desizaun ne'ebé loos kona-ba situasaun oioin nee. Laos de'it ema bele forma sira-nia opiniaun rasik, maibé sira mós di'ak atu hetan argumentu no evidénsia ne'ebé metin no fiar-metin hodi apoia no konfirma sira-nia desizaun.
4. Hadia ekonomia
Ema sira ne'ebé iha background akadémiku no edukativu ne'ebé di'ak iha tendénsia atu hetan servisu ne'ebé hetan pagamentu diak. Bainhira sira-nia edukasaun no susesu aas liu, sira hetan opsaun empregu ne'ebé di'ak liu. Ema sira ne'ebé sai kiak maibé sira-nia an rasik mak iha oportunidade aas atu troka sira-nia moris, hodi kontribui ba redusaun taxa kiak iha sosiedade. Edukasaun ajuda nasaun sira atu dezenvolve ekonomia tanba ne'e mak atu hetan koñesimentu no bele aplika ho matenek ba ita-nia moris no, iha tempu hanesan, hadi'a ema seluk nia moris.
6. Fo fali ba komunidade
Oinsa edukasaun fó benefísiu ba sosiedade? Ema edukadu sira komprende katak moris iha komunidade ida-ne'ebé estavel no seguru mak folin-boot tebes. Sira prontu liu atu partisipa iha projetu sira ne'ebé ajuda hadi'a la'ós de'it sira-nia viziñu maibé mós sosiedade. Aleinde nee, kuandu ema bele selu sira-nia uma rasik, sira iha posibilidade boot liu atu hola parte la'ós de'it iha hadi'a sira-nia uma, maibé mós iha rezolve problema lokál sira. Tuir loloos, importante tebes atu envolve no fó liman ba sira ne'ebé la iha sorte atu nune'e bele harii fatin ne'ebé di'ak liu ba ita hotu atu hela iha neeba.
7. Kriasaun Sosiedade Moderna
Edukasaun mak esensiál xave ba sosiedade modernu. Ida presiza aprende kona-ba kultura, istória no aspetu importante sira seluk atu nune'e sira bele kontribui ba sosiedade modernu. Edukasaun forma ema ba lideransa la'ós de'it ho koñesimentu kona-ba (kolegia) asuntu sira, maibé mós hatudu ba sira oinsá atu lidera ho emosaun no valór loos. Ema ne'ebé edukadu bele fasil atu halo diferensa entre loos no sala, nune'e edukasaun ajuda hamenus taxa krime. Eventu aat sira akontese daudaun iha mundu tomak - só lider kompetente de'it mak bele ajuda ita la'o iha dalan ne'ebé di'ak no loos.
8. Bridging the Borders
Edukasaun dijitál ajuda liga ho ema no organizasaun sira iha mundu tomak. Fronteira la iha ona. Hodi bele komunika no fahe opiniaun ho ema husi nasaun no kultura sira seluk, fahe horizonte no ajuda ita komprende no apresia malu.
9. Harii oportunidade hanesan
nia importánsia ba edukasaun iha sosiedade sempre boot tanba ne'e la haree ba kazu, rasa, jeneru, relijiaun. Ema edukadu sira hetan tratamentu hanesan tuir sira-nia koñesimentu no kompeténsia. Aleinde nee, ema edukadu sira iha hanoin ne'ebé nakloke no bele rona no simu ema seluk nia hanoin maski sira la hanesan. Edukasaun oferese oportunidade atu moris independente no livre. Nee mak ami-nia fatin protesaun hasoru anin-fuik finanseiru no desizaun ne'ebé sala.
10. Introdusaun ba Empowerment
Edukasaun mak xave atu halo fraku sai forsa. Nia oferese instrumentu oioin no dalan oioin atu komprende problema sira ne'ebé mak iha ita-nia oin no tulun rezolve. Importante liu tan, edukasaun fó ita agilidade mentál ne'ebé boot hodi halo desizaun ne'ebé loos no halo asaun bainhira presiza. Tipu peskiza barak hatudu katak feto sira ne'ebé hetan edukasaun bele hamriik ho fasil liu hasoru hahalok-aat jéneru no violénsia kazamentu tanba sira hadi'a ona sira-nia kapasidade foti desizaun.
Maski iha respeitu, pozisaun aas iha sosiedade no ambiente profisionál ida, seguransa finanseira, estabilidade família, edukasaun fornese buat sira-ne'e hotu no barak liu tan. Estabilidade uma-laran ne'ebé fornese liuhusi na'in ba ita-nia uma rasik ajuda labarik sira ne'ebé sai boot iha sira-nia uma ka apartamentu rasik sai susesu liu. Sira iha tendénsia boot liu atu remata eskola sekundária (25%) no remata eskola (116%). "Edukasaun mak armas ne'ebé forte liu hotu ne'ebé ita bele uza hodi troka mundu," Nelson Mandela hatete. Ida-nee ajuda ema sai sidadaun ne'ebé di'ak liu, hetan servisu ne'ebé di'ak liu, hatudu diferensa entre di'ak no aat. Edukasaun hatudu ba ita katak serbisu maka'as mak importante no, iha tempu hanesan, ajuda ita atu sai boot no dezenvolve. Ho ida-nee, ita bele forma sosiedade ida-ne'ebé di'ak liu atu moris iha ne'ebá liuhusi hatene no respeita direitu, lei no regulamentu sira. Aprende língua liuhosi prosesu edukasaun ajuda interasaun ho ema oioin atu troka ideia, koñesimentu, prátika diak. Nee hanorin ita atu moris iha armonia.
Fonte: https://habitatbroward.org/blog/benefits-of-education/