Tribunál Liberta Ona Sidadaun Na’in 7 Na’ok Telefone Tanba Menoridade

 


Foto: Espesial
Fonte: https://www.facebook.com/policiaPNTL

Tribunál Judisial Primeira Instánsia Dili (TJPID) liuhosi despaixu ikus, Domingu (26/05/2024), foin lalais ne’e liberta Arguidu JIXP tanba idade menor, aplika medida koasaun prizaun preventiva bá Arguidu RBC, no Arguidu na’in-lima seluk hetan aprezentasaun periodika ligadu ho kazu hadau telefóne (Roubu) to’o rezulta Nituchia Fangidade lakon vida.

Desizaun ne’e Tribunál aplika, hafoin audiénsia primeiru interrogatóriu judisial iha Domingu (26/05/2024), hosi tuku 14:00 lorokraik, to’o tuku 18:00, kalan. Durante iha primeiru interrogatóriu ne’e, Ministériu Públiku promove Arguidu sira ho krime Roubu (ka’ok), iha Artigu 253, no krime Tentativa Omesídiu Simples, iha Artigu 141, Lei Kódigu Penál Timor-Leste.

Iha audiénsia primeiru interrogatóriu judisial ne’e, Arguidu na’in-lima deside nonook de’it, enkuantu Arguidu JIXP ho RBC mak rekoñese duni aktu krime ne’ebé sira komete iha loron 21 fulan-Maiu 2024, maizumenus tuku 20:00 kalan Otl, iha área Pertamina, Pantai Kelapa, Díli.

Hafoin rona tiha parte hotu, Tribunál Dili liuhosi Juiz Singular Afonso Carmona, deside hodi aplika medida koasaun Prizaun Preventiva bá Arguidu RBC (idade 17), Aprezentasaun Periódika bá Arguidu RML (idade 19), VCB (idade 17), PPDI (idade 19), YGCS (idade 19), JSPHC (idade 17) no Arguidu JIXP hetan liberdade kondisionál, ho razaun tanba sei minoridade ((idade 16).

Defensória Públika liu hosi Defensór Estáquio Guterres, esplika katak, kazu arguidu na’in-hitu nian ne’e, iha Adgovadu Privádu maka reprezenta arguidu na’in-rua, inklui nia rasik mak hanesan Defensór Públiku, no mós Defensór José Guterres maka reprezenta Arguidu na’in-lima seluk.Defensór Estáquio Guterres dehan, molok Tribunál Dili hasai despaixu ikus bá arguidu na’in-hitu, Advogadu Ismael Assunção, hato’o pedidu rekerimentu bá Juiz, katak ni kliente ho inisial JIXP sei minoridade. Tanba ne’e maka ohin, arguidu ne’e liberta kedas.

“Iha arguidu na’in-lima mak Tribunál fó despaixu dehan katak, sira fila bá uma, no sira aprezentasaun periodika de’it. Maibé, Arguidu ida, RBC, ohin Tribunál aplika prizaun preventiva, tanba iha deskonfia forte, iha dadus ne’ebé maka forte, no deskonfia bá arguidu katak, arguidu maka envolve diretamente,” Defensór Estáquio Guterres, hatete bá jornalista sira iha Tribunál Dili, Segunda (27/05/2024).

Bá arguidu na’in-lima seluk ne’ebé hetan meida koasaun aprezentasaun periódika, razaun tanba sira la envolve direta iha kazu ida ne’ebé mak akontese foin lalais mosu iha área Pantai Kelapa.

Tanba ne’e maka Tribunál aplika medida koasaun ne’ebé adekuada liu mak aprezentasaun periodika diretamente bá MP, semana ida dala-ida, hahú hosi loron 3 fulan-Juñu mai.

Defensór Estáquio Guterres esplika, Arguidu JIXP ne’ebé Tribunál liberta, tanba la envolve iha kazu ida ne’ebé mak foin dadauk akontese, no públiku mós hatene hotu. Nune’e mós iha arguidu na’in-lima seluk ne’ebé la envolve bá iha kazu refere.

“Só arguidu na’in-rua. Deskonfia arguidu na’in-rua, mais arguidu ida ho inisial J ne’e mak konsidera nia sei minoridade. Entaun, Tribunál ohin dekreta kedas, no liberta kedas nia. Iha ida ho inisial R mak reprezenta hosi Defensór públiku ne’ebé mak fó asisténsia legál, ida ne’e mak ohin Tribunál aplika prizaun preventiva. Sira na’in-lima ne’ebé aprezentasaun periódika ne’e kada semana, dala-ida bá ministériu públiku,” tenik nia.

Iha rezultadu investigasaun kriminál ne’ebé prodús hosi Komandu PNTL ninia ekipa Inavestigadór sira iha Departamentu Investigasaun Kriminál (DIK), rezulta katak, hosi Arguisu na’in-7 ne’e, ida ho insial JIXP mak sai hanesan autór prinsipál, tanba utiliza material ai-tongka hodi selok motor ne’ebé Juliana kondús tula nia oan-feto Nutichia. Maibé, uainhira to’o iha Tribunál Juiz sira fó liberdade kondisionál bá nia.

Hatán bá ida ne’e, Defensór Estáquio Guterres dehan, ida ne’e presiza investigasaun ne’ebé kle’an, mezmu arguidu sira ne’e deskonfia envolve diretamente bá iha prosesu ida ne’e. Maibé, ida ne’e kompeténsia hosi polisia, liu-liu ministériu públiku hanesan na’in bá iha prosesu penal.

“Ha’u sente ida ne’e ha’u la responde, tanba ha’u responde kona-bá realidade ne’ebé mak agora dadauk iha Tribunál deside. Ha’u labele responde kona-bá buatus ka informasaun hosi liur. Mais, tuir provas ne’ebé mak iha, arguidu na’in-lima ne’e la involve diretamente bá iha akontesimentu ida ne’ebé foin dadauk akontese ne’e,” dehan Estáquio Guteres.

Kona-bá krime Roubo no Tentativa Omesidiu Simples ne’ebé MP promove bá arguidu sira, Defenesór Estaquio dehan, ne’e presiza halo tán investigasaun ne’ebé kle’an, atu nune’e bele deskobre nia verdade.

Hatán kona-bá oinsá pozisaun Defeza nian bá arguidu sira, Estáquio Guteres dehan, sira hanesan defeza, liu-liu ho nia kolega advogadu no defensór públiku, hosi inisiu kedas, sira husu Tribunál katak, medida koasaun ne’ebé mak adekuada liu bá arguidu sira maka aprezentasaun periodika.

Maibé, pur razaun sira nian, inklui mós Tribunál nia haree bá iha provas sira ne’e, Tribunál aplika bá arguidu na’in-lima maka aprezentasaun periódika, kada semana ida, dala-ida iha ministériu públiku.

Advogadu Privádu, Ismael de Assunção fundamente katak, krime rua ne’ebé ministériu públiku promove bá arguidu nain-hitu bá iha Tribunál, ho krime rua. Maibé, ohin ne’e atu rekolla de’it indisius bá krime rua ne’ebé mak iha Ministériu Públiku nia promosaun.

 

Iha MP nia promosaun, rona arguidu na’in-rua, inisial JIXP nomós RBC, iha sira nia deklarasaun, loos duni katak, arguidu inisial RBC deklara katak, loos duni, nia maka kondús duni mota (motor) ne’ebé mak iha, hodi foti telefóne. Nune’e mós arguidu JIXP dehan, iha altura ne’ebá akontese duni katak, nia foti telefone. Mais arguidu seluk ne’e, agora dadaun ne’e Tribunál mós sei dúvida hela, tanba ho deklarasaun versaun ne’ebé mak la-hanesan. Ho ida ne’e maka Tribunal monta bá alegasaun, maske MP husu prizaun preventiva bá arguidu na’in-hitu hotu, maibé, parte Defeza husu aprezentasaun periodika, tanba haree bá indisius ne’ebé maka iha, tuir sira ninia deklarasaun.

“Sim, Tribunál liberta Arguidu J, tanba ho razaun Idade. Tanba ita hotu haree, norma jerál iha kódigu penal, iha artigu 20, dehan katak, Inputabilidade bá idade. Ho ida ne’e maka Tribunál hodi liberta totál,” nia esplika 

Maibé, perante audiénsia primeiru interrogatóriu ne’e, Arguidu JIXP deklara no rekoñese aktu ne’ebé nia halo. Mais, tanba kestaun idade ne’ebé sei menor, nune’e Tribunál deside hodi liberta nia.

“Sim, aktu ida ne’e tanba sei iha investigasaum. Tanba ida ne’e atu rekolla de’it indísius, laos fim ba krime, lae. agora rekolla de’it indisius, no hosi indisius ida ne’e mak rezulta duni prova de dokumentus mak hanesan nia sertidaun sira, nú-fim katak, prova ne’e katak, nia ne’e idade menor. Nia la’os kondús motor, mais nia tuir iha motór nia kotuk,” hatete Advogadu Ismael de Assunção.

Audiénsia Primeiru Interrogatóriu Judisial ne’e prezidente hosi Juiz Singular Afonso Carmona, Ministériu Públiku (MP) reprezenta hosi Prokuradór Reinato Berenaha, no Arguidu sira hetan asisténsia legál hosi Advogadu Ismael Assunção, Armaldo da Costa Lopes, ho Agostinho de Jesus.

Kazu krime Roubo (Na’ok) ho Tentativa Omesídiu Simples ne’e, akontese iha Tersa (21/05), maizumenus tuku 20:00 kalan Otl, iha área Pertamina, Pantai Kelapa, Dili, uainhira Arguidu sira ho motorizada duni tuir vítima sira hosi kedas área Kampung Alor. To’o iha Pantai Kelapa, Arguidu sira ho ai-selok bá motor, to’o rezulta vítima na’in-rua ne’ebé kompostu hosi inan Juliana Elisabeth ho oan-feto Nituchia Frangidae.

Ikus mai, vítima sira tenke bá baixa iha HNGV, dura loron rua de’it, Nituchia Frangidae hakotu iis no tenke lakon vida, enkuantu matebian nia inan, dadaun ne’e kontinua hala’o tratamentu bá nia saúde tanba kondisaun gráve. Copia husi Jornalista: Rogério Pereira Cárceres.

 

Posting Komentar

Lebih baru Lebih lama

Formulir Kontak