![]() |
Foto Doc: Leste News |
Fonte
Imformasaun : Leste News
Loron
27 fulan setembru 2023, loron nakukun ba Oecusse oan Sira liuliu suku kunha no
lalisuk neebe lakon Sira Nia oan nain hitu tanba Kruelidade Milisia Sakunar
nian iha setembru 1999
Nunee hakarak dedika Hau nia onra ba
sira liu husi artigu historiku ne'e.
MASAKRE SIKONE, PANTE MAKASAR-OECUSSE
NUDAR REZULTADU HUSI LACUNAS AKORDU 5 DE MAIU 1999
(Artigu Historia)
I. Kontextu Polítika
Tinan 23 hafoin okupasaun Indonesia iha
Timor-Leste. Iha 1998 konjuntura polítika iha estadu Indonesia nian hetan
mudansa boot, tanba efeitu husi krizi finanseiru iha kontinente asia neébe
akontese iha Filipina iha tinan 1997 no infetadu mós ba estadu Indonesia.
Alende efeitu husi krize neé, efeitu seluk mos husi presaun komunidade
internasionál uainhira Reprezentante CNRM iha Diaspora, Sr. Jose Ramos Horta
hamutuk ho Sr. Bispu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo hetan prémiu Lauriadu Nobel
Da Paz, neébe hasae liu tan atensaun komunidade internasionál ba Kazu Povu
Timor nian. Ho efeitu husi krize finanseiru neébe akontese, iha inisiu fulan
maiu tinan1998, estudante universitariu sira iha Indonesia inklui Timor Oan
sira neébe estuda iha universidade sira iha Indonesia uja oportunidade neé hodi
organiza demonstrasaun boot ida hasoru Prezidente Soeharto iha Edifísiu DPR-RI
(Dewan Perwakilan Rakyat Republik Indonesia) nia oin, demonstrasaun neé ezije
atu Prezidente Soeharto tenke rezigna an husi nia kargu. Ho presaun husi
demonstrasaun boot neébe la’o, halakon konfiansa husi membru DPR-RI ba
prezidente Soeharto, nune’e DPR-RI husu obrigatóriamente Prezidente Soeharto
tenke Rezigna An, no ikus mai iha loron 21 fulan Maiu tinan 1998, Prezidente
soeharto neébe ukun Indonézia durante tinan 33, ofisialmente rezigna an husi nia
kargu nudar Prezidente Repúblika Indonesia nian. uainhira Prezidente Soeharto
rezigna an, substitui kedan husi nia vice B.J Habibie nudar Prezidente ba
Repúblika Indonézia ba datoluk. Ho mandatu prezidente foun, polítika estadu
Indonesia nian tama iha era foun. Prezidente B.J Habibie hamosu polítika foun
kona-ba estatutu Polítiku Timor nian iha soberania estadu repúblika Indonézia
nudar provínsia ba dala rua nulu resin hitu.
Iha loron 6 fulan Juñu tinan 1998,
komité polítika no seguransa iha gabinete Prezidente B.J Habibie nian propoin
proposta Autonomia ba Timor-Leste ho kondisaun ida katak komunidade
Internasionál tenke rekoñese soberania estadu Indonézia nian iha Timor-Leste.
Maibé ikus mai iha loron 27 fulan Janeiru tinan 1999, Prezidente Indonézia B.J
Habibie muda fali desizaun hodi fó oportunidade ba povu Timor-Leste atu hili
opsaun rua, opsaun autonomia ka opsaun ukun rasik an. opsaun rua neé sei hili
liu husi mekanizmu Konsulta Popular ida iha supervizaun ONU nian.
I.1. Formasaun Milisia iha Fin husi
1998
Ho mudansa polítika neébe akontese iha
Indonézia, iha fin husi tinan 1998 antes prezidente B.J Habibie anunsia opsaun
autonomia no ukun rasik an, situasaun iha Timor-Leste komesa manas ona tanba
militár Indonézia husi unidade KOPASUS (Komandu Pasukan Khusus) harii kedan ona
grupu milisia sira atu bele terór populasaun sira liu husi aktu violentu iha
fatin-fatin. grupu milisia sira neé forma no lidera husi pesoál sira neébe
antes neé servisu ho militár Indonézia iha tinan hirak ba kotuk ho apoiu armas
no lojistiku husi militár Indonézia. Ezemplu hanesan Joanico Césario Belo,
neébe nudar komandante Milisia iha area leste nian (setór A) neébe sai TBO
(tenaga bantuan operasi) ba militár Indonézia iha nia vida infantíl, komandante
iha area sentru (seitor B) Eurico Guterres neébe konhesidu kruél tebes, ho
antesedénsia envolvimentu grupu paramilitar Gadapaksi iha década 1990.
formasaun milisia neé nudar estratéjia
foun atu bele fó presaun no intimidasaun ba movimentu neébe hakarak luta ba
ukun rasik an. estratéjia neé nudar parte ida husi preparasaun antes ba
konsulta popular neébe ikus mai anunsia husi Prezidente B.J Habibie, atu nune’e
bele fó vitória ba opsaun autonomia. aktu real husi estratéjia neé maka grupu
milisia MAHIDI ho baze iha Cassa (Ainaro) neébe lidera husi Cancio Carvalho
realiza série asasinatu neébe cruel ba lideransa lokál CNRT nian iha Munisipiu
Ainaro no postu administrasaun Zumalai (Covalima), asasinatu ida neébe
konhesidu cruel liu maka akontese iha Galitas (Zumalai), iha loron 23 fulan
Janeiru 1999, grupu milisia Mahidi oho feto ida neébe isin rua hela no koa nia
kabun hodi hasai bebé iha kabun laran.
I.2. Lacunas aspetu seguransa iha
Akordu 5 de Maiu no nia konsekuénsia sira
Relasiona ho situasaun seguransa iha
Timor-Leste neébe manas ba be beik, iha loron 22 fulan Abríl tinan 1999,
diálogu entre Governu Portugal ho Indonézia neébe patrosinadór husi ONU diskute
mós kestaun balun kona ba asuntu seguransa ho intensaun atu dezarma Grupu
milisia sira, hamenus númeru pesoál militár Indonézia iha Timor Leste , limita
movimentu Falintil nian ba konsentra de’it iha akantonamentu no estabelesimentu
polísia sivíl sira atu nune’e prosesu konsulta popular bele la’o iha ámbitu Paz
nia laran. maibé Ministru Negosiu Estranjeiru Ali Alatas diskorda ho
rekomendasaun hirak neé iha forum Triparti (Portugal, Indonézia no ONU) neébe
realiza iha Nova Iorke. aktu husi Ministru Negosiu Estranjeiru Ali Alatas neé
nudar aktu deliberadu husi governu Indonézia nian hodi sustenta estratéjia
neébe sira lansa ona antes, liu husi formasaun grupu milisia sira iha fin husi
tinan 1998 no inisiu 1999, atu fó vitória ba opsaun autonomia neébe sira planu
ona.
Maske Indonesia la konkorda ho
rekomendasaun balun kona ba seguransa neébe rekomenda iha forum Triparti iha
Nova Iorke, iha loron 5 fulan Maiu Tinan 1999, Indonézia ho Portugal konkorda
hodi asina akordu lubuk ida kona ba mekanizmu implementasaun votasaun neébe sei
hala’o iha Timor Leste iha supervizaun ONU nian. Infelizmente forum neé
kontinua decide hodi fó responsabilidade tomak ba autoridade seguransa
Indonézia hodi asegura prosesu konsulta popular neébe atu akontese iha Fulan
Agostu nia laran, maske sira hatene momoos katak autoridade seguransa no defeza
Indonézia nian maka durante neé fó apoiu armas no lojistiku ba Grupu milisia
sira iha Timor Leste. lacunas husi aspetu seguransa iha akordu 5 de maiu neé fó
oportunidade boot liu tan ba autoridade seguransa Indonézia no grupu milisia
sira neébe ikus mai halo intimidasaun no masakre iha fatin barak iha territóriu
Timor-Leste tomak. Atu hatudu nia responsabilidade sériu no kumpre akordu 5
maiu nian ba públiku no komunidade Internasionál kona-ba kestaun seguransa ba
prosesu konsulta popular iha Timor Leste, governu Indonézia liu husi ministru
defeza Indonézia nian Sr. Wiranto forma komisaun Paz no Estabilidade
(KPS/komisi perdamaian dan stabilitas) maske ikus mai komisaun neé la konsege
asegura PAZ no Estabilidade iha ámbitu konsulta popular iha Timor-Leste, eh
inisiativa neé karik nudar kortina ida atu bele taka sira nia aktu deliberadu
ba violénsia neébe milisia sira komete iha Timor Leste.
I.3. Konsulta popular no Anunsia
Rezultadu
Haktuir ba akordu 5 de maiu 1999,
votasaun ba konsulta popular sei realiza iha loron 8 fulan Agostu tinan 1999,
maibé ikus mai muda ba loron 30 fulan Agostu ho razaun tanba situasaun
seguransa la permite. bazeia ba akordu neé, iha fin fulan maiu tinan 1999,
misaun Nasoens Unidas too iha Timor Leste no iha fulan juñu nia laran Misaun
neé komesa destaka ona ofisiál eleisaun sira, polísia sivíl sira nomos ofisiál
ligasaun sira iha munisipiu sanulu resin tolu hodi halo preparasaun ba votasaun
konsulta popular nian. situasaun seguransa kontinua manas iha fulan hirak ikus
antes ba votasaun nune’e populasaun barak kontinua refújiu hodi asegura an iha
fatin sira neébe sira sente seguru tanba presaun no terór grupu milisia pro
autonomia sira nian. maske nune’e Misaun Nasoens Unidas (UNAMET) nian kontinua
halo rejistu ba votante sira iha fulan juñu nia laran I durante loron 22
votante neébe rejistu hamutuk nain 451.792. Nune’e iha loron 30 fulan Agostu
1999, votante hamutuk porsentu 98,6 hakat ba sentru votasaun hodi tuir
votasaun. Hafoin loron eleisaun, iha loron hirak tuir mai atake husi grupu
milisia pro autonomia aumenta manas liu tan, maske iha situasaun neébe nakonu
risku, ofisialmente ONU anunsia rezultadu konsulta Popular iha loron 4 fulan
Setembru tinan 1999. liu tiha loron 4 setembru, violénsia aumenta makas liu tan
neébe hamosu masakre sira hanesan; masakre 6 setembru iha igreja Suai, Masakre
8 setembru iha Polres Maliana , masakre 25 setembru iha Apikuru-Lautein no
masakre sira seluk tan iha territóriu Timor Leste.
II. Violénsia grupu milisia iha Oecusse
hafoin UNAMET anunsia Rezultadu konsulta popular
II. 1. Informasaun jerál kona ba oecusse
Oecusse nudar rejiaun administrativa
espesial husi soberania teritoriu Timor-Leste nian, no hanesan enclave costeiro
ida neébe geograficamente localiza iha parte ocidental husi ilha Timor ho luan
area 814 km2 (314 sq mi). Rejiaun Oecusse hafahe ho teritoriu timor leste husi
Timor Ocidental neébe hola parte ba província Nusa Tenggara Timur, Indonésia.
teritotoriu rejiaun Oecusse iha diresaun hotu-hotu haleu husi teritotiu
província de Nusa Tenggara Timur exceto husi norte, neébe halo fronteira ho
tasi Savu. oecusse nia kapital maka Pante macassar ho divizaun postu
administrativu 4 maka; Nitibe, Oesilo, Passabe no Pante Macassar. Oecusse nia
klima mak savana tropical (Köppen Aw) ho temporada udan neébe manas, umido no
desconfortavel husi fulan Dezembru toó Abril no temporada Seco (Kemarau) neébe
manas no ladun umidu husi fulan Maiu toó Novembru. Distánsia Oecusse mai
Kapitál Dili Kilómetru 254.3. Uainhira Atu halo viajen ho karreta husi
Dili-Oecusse liu husi rai maran sei liu fronteira Indonézia nian ho durasaun
oras 6 ho baluk no viajen ho ró-ahi liu husi tasi ho durasaun mais ou menus
oras 12.
Iha prosesu inisiu konsulta popular,
banati ba planu atu fó vitória ba Autonomia, Autoridade Seguransa Indonézia
nian destaka grupu milisia ida iha Oecusse, hanesan ho munisipiu sira seluk iha
Timor –Leste. grupu milisia neé konhesidu ho naran “Sakunar”, lidera husi
Komandante Laurentino Soares Alias “Mocho” neébe durante prosesu no hafoin
konsulta popular halo terror no masakre ba populasaun sira iha Oecusse neébe deskonfia
hola parte iha movimentu luta ba ukun rasik an. masakre neébe grupu milisia
Sakunar halo ba populasaun maka hanesan, masakre Tumin neébe hamate ema kuaze
nain 80 resin, masakre Makelab neébe hamate ema nain 12 inklui masakre sira
seluk neébe akontese iha Oecusse hanesan masakre Sikone.
II. 2. Masakre Sikone
Jeografikamente, Sikone lokaliza iha
aldeia Manuimpena, suku Lalisuk, postu administrativu Pante Macassar,
Oecusse/Ambeno, ho nia altitude metru 106 husi superfísie tasi nian.
Uainhira ONU anunsia rezultadu Konsulta
Popular iha 4 Setembru 1999, neébe nia rezultadu hatudu povu Timor Leste
maioria ho porsentu 78,5 hili opsaun ukun rasik an. Aktu violénsia sira
akontese territóriu Timor-Leste inklui oecusse sae makas liu tan, tanba
dezapontamentu grupu pro autonomia sira nian ba rezultadu konsulta popular. Iha
oecusse, nudar parte ida husi dezapontamentu ba rezultadu konsulta popular neé,
iha loron 27 fulan setembru 1999, membru husi grupu milisia sakunar neébe
lidera husi Laurentino Soares Alias “Mocho” kaptura joven nain 4 neébe
deskonfia apoiante movimentu ukun rasik an nian, tula ba karreta UNAMET nian ho
marka Landrover lori ba tortura iha fatin Sikone, no ikus mai oho ema nain 3 no
nain ida mak konsege eskapa husi akontesimentu asasinatu nee. Iha loron 28,
loron ida hafoin oho ema nain tolu neé , grupu milisia sakunar oho tan ema nain
hat iha fatin neébe hanesan. ema hirak neébe mate iha Sikone maka joao nico,
fagundo Bano, Leo Bano husi Suku Cunha no Domingos Colo, Jose Colo, Luis colo,
Jose Saet husi suku lalisuk.
Masakre sikone akontese hafoin forsa
manutensaun ba PAZ (INTERFET) too iha Timor Leste iha loron 20 fulan setembru
1999. nudar Enclave, ho distánsia neébe dook no separadu husi territóriu Timor
Leste, aumenta tan forsa manutensaun ba PAZ (INTERFET) neébe konsiente potensia
ameasa husi grupu milisia sira nune’e ho asaun PAZ neébe hala’o ho kuidadu
tebes, halo sira presija fulan ida hafoin bele kobre ka prezensa iha oecusse,
nune’e iha loron 23 fulan Outubru 1999 forsa manutensaun ba PAZ (INTERFET) foin
bele tama iha Oecusse. Ho prezensa neébe atrazadu neé fó biban ba grupu Milisia
Sakunar no pro-autonomia sira, espresa sira nia dezapontamentu ba rezultadu
konsulta popular hodi kontinua halo masakre ba povu oecusse inklui masakre Sikone.
III. Konkluzaun
Hanesan ho masakre sira seluk, Masakre
Sikone akontese tanba konsekuénsia husi Lacunas aspetu seguransa akordu 5 de
maiu nian, neébe kontinua fó responsabilidade ba Autoridade Seguransa no defeza
Indonézia nian maske sira hatene momoos ona katak antes konsulta popular
Autoridade Seguransa no defeza Indonézia nian mak fasilita no sustenta hela
formasaun milisia iha Timor Leste. alende lacunas neé, aumenta ho lokalidade
Sikone neébe nia distánsia dook tebes husi territóriu Timor Leste nian, nomos
forsa manutensaun PAZ (INTERFET) neébe konsiente ho potensia ameasa husi Grupu
Milisia nian halo sira kuidadu tebes iha atuasaun ka intervensaun ba asegura
pas no estabilidade iha territóriu Timor Leste tomak husi grupu Milisia sira.
esperiénsia istóriku neé fó lisaun boot ida mai ita katak masakre sira neébe
akontese nudar fallansu boot ida mós husi negosiador sira neébe partisipa
negosiasaun iha Nova Iorke, tanba la konsege identifika katak sei iha potensia
krime kontra umanidade iha Timor Leste uainhira sira fó responsabilidade
seguransa tomak ba autoridade Indonézia nian no ONU rasik laiha autoridade atu
bele obriga governu Indonézia atu aseita rekomendasaun kona-ba asuntu seguransa
nian neébe propoin iha negosiasaun refere.
Autor : Lutar de Volta
Fonte :
1 Relatoriu Chega ! kapitulu 3-sejarah Konflik, 2.
kapitulu 07.2 pembunuhan diluar hukum dan penghilangan paksa