Kamara Kontas Fó Sala Mari Alkatiri, ba adjudikasaun ilegál sira Iha Oe-Kussi


Foto:espesial


Notisia Ne'e Povu Maubere Sita Husi Agencia Notisioza Portugeza Ida Iha Timor :Lusa

Dili, Dez 1, 2022 (Lusa) - Kamara Kontas Timor-Leste nian kaer eis-Prezidente Rejiaun Administrativa Espesial Oe-Cusse-Ambenu (RAEOA) Mari Alkatiri ne'ebé responsavel ba kontratu lubuk ida-ne'ebé fó ho prémiu diretu, ne'ebé nia konsidera ilegál entre tinan 2016 no 2018.

"Iha auditoria ida-ne'e verifika ona situasaun sira ne'ebé la kumpre lei, maioria iha 2016, ne'ebé rezulta husi desizaun husi Prezidente Autoridade. Kestaun ne'e mak atribuisaun ne'ebé la loos ba esepsaun fiskál sira iha relasaun ho pagamentu suplementu remunerasaun nian no atribuisaun direta ba kontratu sira laho razaun legál no laho hala'o konsultasaun merkadu no peskiza kona-ba presu ne'ebé propoin husi kompañia sira ba fornesimentu sasán no servisu sira, nune'e mós iha ezekusaun obra sira," hateten auditoria ne'ebé Lusa hetan asesu ba.

"Maske iha mudansa ne'ebé verifika ona iha kontrolu kona-ba ezekusaun kontratu sira ba supervizaun ba obra sira no kona-ba faktus ne'ebé kompañia sira ne'ebé aprezenta ona, verifika ona, hanesan mós ho buat ne'ebé akontese ona iha auditoria uluk nian, pagamentu ilegál no induta iha ámbitu kontratu sira-ne'e nian," nia hateten.

Relatoriu auditoria ba Rejiaun Administrativa Espesial Oe-Cusse Ambenu (RAEOA), ne'ebé refere ba tinan sira entre 2016 no 2018, hanesan daruak hafoin auditoria dahuluk ba tinan 2014 no 2015, ne'ebé kobre períodu ida-ne'ebé rejiaun ne'e lidera husi Mari Alkatiri, no troka husi Novembru 2017 to'o Junu 2018 husi Arsenio Bano.

Relatoriu ne'e inklui mapa ida-ne'ebé luan kona-ba saida mak CC konsidera nu'udar "avaliasaun kona-ba posibilidade husi krime finanseiru/avaliasaun kona-ba responsabilidade, hodi konsidera katak regra balun viola ona iha pagamentu " ilegál no la-due."

Total, valór totál liu dolar millaun 8.4 mak iha ai-riin (besik hanesan iha euro), inklui prémiu diretu ba kompañia sira hanesan Interway - relasiona ho klínika ne'ebé harii iha fatin - no ba kompañia inspesaun sira hanesan ISQ no Tecproeng, no seluk tan.

Iha relatóriu nee, Kamara Kontas nota katak, hafoin auditoria dahuluk (neebe kobre tinan 2014 to'o 2015) aplika ona prosedimentu kontrolu sira "neebe relasiona ho área aprovizionamentu, finansas no assets, ne'ebé rezulta kontrolu boot liu ba área hirak-ne'e no kumprimentu, iha kazu barak liu, ba lei aplikavel."

"La iha prejuizu ba situasaun sira ne'ebé deteta ona durante tinan tolu ne'ebé sujeita ba auditoria (2016 to'o 2018), maioria despeza ne'ebé halo mak legál no regulár tanba iha kontrolu ne'ebé boot liu no efisiente liu ba despeza no reseita RAEOA nian," hateten relatóriu nee.

Auditór sira husi CC mós subliña saida mak sira konsidera nu'udar "REOA nia rigór ne'ebé aplika iha kontrolu ba ezekusaun kontratu sira ba ezekusaun servisu públiku sira, liuliu kona-ba kontrolu ba kualidade servisu ne'ebé hala'o."

"Aplikasaun pena ba kompañia konstrusaun sira tanba la kumpre prazu kontratu ne'ebé define ona ba ezekusaun obra sira-nee, ne'ebé rezulta kompañia sira-ne'e hanoin katak sei iha kustu adisionál ba supervizaun ba obra sira-ne'e no salvaguarda interese públiku nian," dehan.

"Ita labele falla atu subliña katak, to'o tribunál ne'e hatene katak, foin primeira-vez mak aplika pena hanesan ne'e bainhira ezekuta obra publika iha Timor-Leste. Maske nunee, la aplika rigor ne'ebé hanesan iha kontrolu ne'ebé hala'o ba ezekusaun kontratu sira ba supervizaun ba obra sira-ne'e hanesan, ne'ebé permite pagamentu ilegál no induta," nia esplika.


ASP // JH


Lusa/ end.

Posting Komentar

Lebih baru Lebih lama

Formulir Kontak