informasaun ne'e povu Maubere foti husi Xanana ba Ema hotu
![]() |
| foto:espesial |
LÃder Xanana Gusmão afirma, universidade sira tenke sai espasu ba diskussaun ba problema ne’ebe nasaun hasoru.
Iha Semináriu ho tema After Colonialism, a Epopeia Mauberiadas iha UNPAZ, Xanana apela ba foin sa’e sira atu prepara an.
“Labele haluha, la kleur imi mak sei kaer rai ida ne’e, Ha’u husu mak ida ne’e iha universidade sira ka fatin hanesan ne’e diskuti, alunu sira mak diskuti, lolos imi preokupa imi nia formasaun, tanba ikus mai imi mak kaer rai ida ne’e, iha area hotu-hotu, saúde, agrikultura, edukasaun no buat hotu, hodi hare saida mak presija hadi’a, Di’ak liu imi fokus ba ida ne’e, hodi ikus mai imi mak kaer rai ida ne’e, duke imi tama problemas sira” tenik Xanana Gusmão.
Ba Xanana, Universitariu sira presija aprende husi situasaun atual, hodi trava erro sira agora, atu la repete tan iha future, waihira lidera ona rai ne’e iha future.
“ hau husu ida de’it, sentimentu revolta ka frustrasaun ne’ebé imi lori hela tenke sai motivasaun hodi prepara an, ba lori ba loron aban ida ne’e mak importante” tenik Xanana.
Xanana husu ba alunu sira, atu opta filozofia hodi sai hanesan baze ba hanoin kritiku, hodi hadi’a rai ida ne’e.
“Filozofia mak dalan ida hodi buka koñesimentu hodi uza metodu filozofiku hodi bele hamosu argumentasoes ho di’ak , katak ho baze ne’ebe metin tanba , aegumentasaun sira ne’ebe mak ita aprezenta sai hanesan produtu husi reflesaun ne’ebe profunda ka kle’an, nune’e mak ita kaer ba pensmentu livre, kritiku no autónomo” fundamenta Xanana.
Ex Komandante em Xefe das FALINTIL hateten, pensamentu livre ajuda ema atu hanoin ho rasional iha aseptu oi-oin, hodi formula sinteze kritiku ida, ajuda halo auto kritika no auto korreksaun.
“krÃtiku tanba la mai defende ideia husi ema seluk, maibé hatudu husi baze ne’ebe mak ita hare katak, faktu ka hahalok iha nia kauza mak saida, hodi lori ba di’ak ka hodi ba a’at. KrÃtiku tanba hatene sukat ho klean problema sira nia abut no realidade sira nia hun, hadi’a komportamentu, hadi’a prátika, hodi sai di’ak liu, sai responsável ba an rasik no ba ema seluk” saliente fundadór nasaun ne’e.
Xanana mos preokupa ho kualidade edukasaun, iha ne’ebé kada universiade sira, gradua joven barak.
“Hau hirus, kecewa oituan, dezapontadu oituan, tanba universidade sira hadau malu, tinan ida fó wisuda hira, oh ami hanoin fó wisudah serratus lima puluh 150, ami la hanorin portuuez, ida ne’ebá seratus tiga puluh lima de’it (135), ami mak mana’an, ida ne’e mak tenke muda mentalidade husi dosente sira” afirma LÃder ne’e.
Nia haktuir, antes elesaun segunda volta nia hamutuk ho atual Prezidente hasoru malu ho reitor sira, hodi deskuti kualidade edukasaun, maske to’o agora seidauk konkretiza, maibé dezafia nafatin jerasaun foun sira, hodi kontinua aprende.
