![]() |
Foto:Ekipa CS UNITAL Tur hamutuk Hemu kafé Iha Recintu Kampus UNITAL Fatin Maubere " Jogu" maufheuk |
Hakerek Nain: Francisco JDA " UNITAL, CS 2015"
Opini/Narativas.
Hafoin liu tiha funu maun alin ka krize militár iha tinan 2006 rona istória barak liu husi forma komunikasaun iha lúron mai ho narativas barak kona-bá Akontesimentu mak liu tinan 10 ba kotuk. nune'e mós movimentu barak prega hela ho restrisaun tanba konsequensia funu maun alin ka krize ne'e rasik.
Mehi barak nakonu iha kakutak tanba hakat ne'ebé dadaun ba oin ona, ideas lubun ida sulin la tuir ema nia hakarak, tanba prosesu karater ema ida-idak ne'ebé la sukat ho movimentu mak iha, entaun husik Liberdade ne'e ema ida-idak mak deside, espresa no ba oin nafatin, nune'e mós prosesu luta la'o nafatin tuir dalan folin laek buka estratéjia barak, halo ita nia an sai namlaek atu hetan fiar natoon husi klase alta sira ne'ebé iha poder natoon.
Movimentu ne'ebé deskute loron kalan, ba prosesu moris tuir ema "kasian" la hatudu injustica tanba background ema sira ne'e hatudu an momoos, atividade no Demostrasaun balun ne'ebé konsege hamosu rezultadu pozitivu mezmu espasu ne'e natonn. Prosesu ne'e la'o movimentu ne'e mós hahú laek neineik tuir ritmu kananuk toba kalan nian ema ida-idak la'o ba ho estratéjia ne'ebé la hatene "Win ka Lose" hakat ne'e naruk liu tan basa bainhira seidauk hetan vitória ida.
Filozofia barak hatete nune'e, " Susesu ne'e mosu ba ema sira ne'ebé sibuk loron kalan buka nia" ami nia movimentu la hanoin kona-bá ida ne'e mas la'o namkari buka hatene no lori mai movimentu hodi deskute hahú husi "Zero" mas prosesu ne'e la'o ema natoon husi movimentu ne'e barak mak husik todan balun iha kabás hodi hateke dook liu tan.
Iha Tinan 2015 Ami Mak Hahú inisia Departamentu Komunikasaun sosiál (UNITAL) no iha ne'ebé ami koñese Liberdade espresaun ikus mai too hetan Akreditasaun ANNNA mezmu dalan kloot mas ami barak la interese kona-bá dalan sira no iha duni vitória ida ne'ebé lá'os previlejiu mai ami mas ba Maun Alin sira seluk ne'ebé luta makas ba liberdade ne'e rasik.
Pasadu sira liu Movimentu ne'e mós kontinua" Hemu kafé iha lúron " asuntus barak tuir neon kloot sira liberdade los atu ko'alia, hakilar haklalak mas la iha movimentu seluk ne'ebé fahe ami ho versaun sira movimentu seluk nian, pensamentu sira ami lori la'ós estuda mas la'o hodi Akompaña no deskute sai materi hodi hakak. maibé movimentu dadaun ne'e laek ona la iha tan ona. mas loron ida buka atu ita husik hela istória barak mak liu tuir nia tempo.
Movimentu ne'ebé ami iha nakonu ho kultura " Jogu " klase inferior nian, aprende husi liberdade la'ós konflitu maun alin, ami preparadu los ho filozofia sira katak " tur iha banku remata ba halo serbisu la'ós buka serbisu" filozofia ne'e kaor oituan jogu polÃtiku klase inferior ne'ebé la'o liberdade seim restrisaun husi movimentu seluk.
Kultura Jogu klase kiik nian nakloke liu tan hafoin imliu tiha " Krize polÃtika " iha tinan 2017 liberdade ne'e luan liu tan ho koiñesimentu no hahú iha provelijiu tanba la'o dook natoon tiha ona, mezmu belun balun ne'ebé oras ne'e nafatin luta no nafatin solidariza malu ba belun sira hotu, ikus mai Ezistensia movimentu hahú laek no la deskute tan kona-bá kultura Jogu klase inferior nian nune'e previlejiu ne'ebé kolega lubun ida hetan no seidauk hetan konforme tempu mak deside no nafatin iha esperansa boot atu hamutuk fila fali.
Kolega sira ne'ebé La'o hamutuk iha "Jogu" Maufehuk mak hanesan tuir mai ne'e :
1. Aje Nahareka " Samaluka Lemorai"
2. Edu " Maubere"
3. Juliao de Andrade Abecka " Asback"
4. Bosco Dias
5. Aldo " Putu"
6. Qerino " Ario"
7. Qeqe " Ikan Nani"
8. Domingos Gomes " Tiger"
9. Ivo ( Cowboy)
10. Nono "Rai ikun"
11. Nicko
12. Altinu "Lemorai"
13. Fendy
14. Edo
15. Pedro de Almeida " Pet"