Reprezentante Vatikanu nian iha Dili iha tersa-feira ne'e husu ba Katoliku Timor-Leste sira atu simu " kastigu" ne'ebé Sede Santu fó ba Bispu Ximenes Belo tanba buat ne'ebé nia dehan nu'udar "krime sériu," hodi husu atu respeitu desizaun nee.
" Nee mak sentensa ida. Nee deklarasaun ne'ebé la'ós iha nivel ministériu publiku. Autoridade deklara ona restrisaun sira ne'ebé Ita fó ba Ita. Nee desizaun, la'ós akuzasaun. Ami la'ós iha nivel ministériu públiku, ami iha nivel desizaun, ne'ebé bispu simu," dehan Monsignor Marco Sprizzi iha deklarasaun ba RTTL, televizaun publika Timor nian.
" Ami sei la iha tan prosedimentu ida. Laos husi Estadu, tanba krime sira-ne'e remata tiha ona, ne'e liu tinan 20 liubá, no tanba husi parte Santu Se, buat hotu-hotu hetan ona tesi-lia no desizaun. Desizaun sira-ne'e mak desizaun ne'ebé bispu foti no simu no katak ita tenke respeitu de'it, respeitu bispu no respeitu desizaun Vatikanu nian," nia dehan.
Prizzi nia deklarasaun sira, ne'ebé fó sai iha RTTL nia notísia prinsipál kona-ba kalan - iha seksaun maizumenus minutu ualu - mai iha tempu ne'ebé debate iha Timor-Leste sai intensivu liu hafoin jornál olanda ida fó sai abuzu sira.
Notisia ne'e lori Gabinete Imprensa Holy See atu anunsia katak iha tinan rua ikus ne'e nia laran, nia aplika ona sansaun dixiplinar ba Ximenes Belo, hafoin simu alegasaun katak manán-na'in Premiu Nobel ba Dame halo abuzu seksuál ba menór sira iha ninia nasaun iha tinan 1990 nia laran.
Sprizzi hateten katak eskritóriu ne'ebé trata kazu abuzu seksuál simu alegasaun "ba bispu nia hahalok" iha 2019 no iha tinan ida nia laran aplika ona sansaun.
Sansaun hirak-ne'e inklui limitasaun ba bispu nia movimentu no ezersísiu iha ninia knaar, no bandu kontaktu voluntáriu ho menór ka ho Timor-Leste, ho pena ne'ebé aumenta iha tinan 2020.
" Nee mak pozisaun ofisiál ne'ebé loos husi Santu-See kona-ba asuntu nee. Nee la'ós tanba artigu iha jornál olandés. Nee mak iha 2019. No iha fulan-setembru tinan 2020, hafoin tinan ida halo tiha investigasaun, deside tiha ona sansaun sira-nee, no deside tiha ona restrisaun hirak-ne'e . "
"Restrisaun hirak-ne'e maka todan uitoan, tanba kazu ne'e delicadu, sériu no krime sira-ne'e sériu," nia hateten, esplika katak iha kazu rua nee, iha tinan 2020 no bainhira "forsa" iha tinan 2021 - "medida sira-ne'e formal, esplisitu, ofisialmente , simu husi Bispu Dom Belo."
"Hau hatete ba ema katóliku Timor-oan sira ne'ebé laran-metin tebes ba Papa, Vatikanu, atu halo tuir matadalan Vatikanu nian, hanesan Mestre Belo halo tuir matadalan Vatikanu nian. Nia simu," nia dehan.
Nia dehan: " Beloved labele simu ida-ne'e no ninia kolega laran-metin sira la simu ida-nee. Ita tenke simu ema hotu tanba ita hotu membru igreja, laran-metin ba Aman santu," nia hatutan.
Marco Sprizzi mós defende kobertura imprensa kona-ba kazu nee, hodi dehan katak nia publika ona informasaun ne'ebé Vatikanu fó sai ona, hodi husu atu la ataka.
"La di'ak atu protesta hasoru sira ne'ebé fó sai de'it informasaun ne'ebé Vatikanu publika ona. Ita tenke simu ida-ne'e iha espíritu fiar no dame nian," nia hateten, hodi refere ba kritika, ameasa no insulta ne'ebé dirije ba jornalista sira.
Iha ninia deklarasaun iha lian Portuges, ne'ebé ko'alia barak liu iha Kamara, Marco Sprizzi esplika dala barak terminolojia balun ne'ebé uza, inklui funsaun sira husi Kongregasaun ba doutrina fiar nian, "kompetensia atu tesi-lia ba krime hirak-ne'e" no ekivalente ho "Tribunal Supremu" Vatikanu nian.
Nia mós husik mensajen ida kona-ba hakat sira ne'ebé Igreja iha Timor-Leste foti iha área nee, hodi hanoin-hetan no onra pasadu istóriku Ximenes Belo nian iha defeza independénsia Timor-Leste nian.
" Ami ko'alia kona-ba buat di'ak sira kona-ba Timor-Leste: Estadu dahuluk iha mundu ne'ebé adopta deklarasaun husi Aman Santu kona-ba Fraternidade Umanu. Ita tenke hatudu fraternidade nee. Bispu Timor-oan sira no Konferensia Episkopal aprova ona matadalan sira kona-ba protesaun ba labarik sira no ne'e buat di'ak tebes, avansadu tebes, atu nune'e ita-nia oan sira, ita-nia foin-sa'e Timor-oan sira bele hetan fatin ida-ne'ebé protesaun no seguru iha ambiente no fatin sira iha igreja nian," nia dehan.
" Ami respeitu Dom Belo. Ami respeitu tebes nia, ninia istória, ninia kontribuisaun ba luta ba libertasaun, ninia relasaun di'ak ho povu, liuliu sira ne'ebé iha liña dahuluk atu defende liberdade, libertasaun Timor-Leste. no ema ida bele nega, no ema ida bele kansela. Ida ne'e tenke klaru: Vatikanu la'ós kontra Bispu Belo, maibé hanoin-hetan mós Dom Belo nia meritu istóriku boot sira," nia konsidera.
Nia mós hatutan tan: " Vatikanu sempre iha lia-loos nia sorin, tanba Jesus Kristu mak ami-nia lia-loos. Saida mak, ne'e mak, no ami simu ho dame," nia dehan.
Imprensa Timor-oan barak seidauk hato'o detallu Vatikanu nia pozisaun, ho rede sosiál sira ne'ebé uza ba faze intensu debate ho kritika ba imprensa estranjeiru, teoria konspirasaun kona-ba "timing" no orijinál notísia inisiál no tentativa atu identifika vítima sira.
Kazu ne'e to'o iha Parlamentu Nasional, iha ne'ebé deputadu sira husi bankada oin-oin, inklui partidu boot liu iha Governu, Frente Revolucionaria ba Independente Timor-Leste (Fretilin), deklara katak "tribunal ida husi média no ema balu" la'o daudaun ona ne'ebé "didi la rezulta imajen di'ak ida" ba Ximenes Belo.
"Hau husu ba média nasionál no internasionál sira atu publika notísia ne'ebé importante no mós atu foka ba notísia sira ne'ebé refere ba dezenvolvimentu nasaun nian. Ami-nia banku oferese solidariedade ba Bispu Emeritu Dili nian," dehan Antoninho Bianco, Vise-Prezidente Banku, ne'ebé Tatoli temi.
Olinda Guterres, lider Banku Unidade Nasional Kmanek Haburas (KHUNTO) no parte Governu nian seluk, ko'alia ba média sira hodi dehan: "Hau husu ba média nasionál no internasionál sira atu labele publika notísia sira sein evidénsia ne'ebé klaru."
Iha testu ida-ne'ebé publika iha pájina bankada nian - no publika balun hafoin hetan tiha sentensa Vatikanu nian - partidu ne'e mós refere ba prezumsaun inosensia.
"Ohin loron, Dom Carlos hetan akuzasaun no hetan denunsia. Sentensa sira iha dalan la'o ba oin, haluha ema nia dignidade no prezumsaun inosensia. Dom Carlos hetan akuzasaun molok hetan akuzasaun, nia hetan sentensa molok hetan sentensa.
Notisia Ne’e Povu Maubere Foti Husi Fonte Diariu de Noticias